Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet

Polaznik će nakon odslušane nastave znati:

1. opisati i objasniti metode istraživanja usporedne učinkovitosti u svrhu procjene razlika između bolesnika koji usluge dobivaju putem telemedicine i onih koji usluge dobivaju na klasičan način u ambulanti primarne i kliničke zdravstvene zaštite;

2. prepoznati zdravstvene procese za primjenu telemedicine te odabrati odgovarajuće metode kojima bi ispitali ekonomsku opravdanost uvođenja telemedicine u cilju poboljšanja učinkovitosti procesa i kvalitete zdravstvene zaštite;

3. objasniti zašto bi procjena učinkovitosti i efikasnosti telemedicine trebala biti zasnovana na dokazima potvrđenim znanstvenim istraživanjima;

4. opisati osnovne pretpostavke za uvođenje i korištenje različitih telemedicinskih aplikacija u svakodnevnom kliničkom i znanstvenom radu,

5. opisati i objasniti metodološki pristup razvoja poslovne inteligencije u telemedicini (osobna primjena novih telemedicinskih tehnologija);

6. opisati i objasniti oblike IT podrške potrebne za održavanje učinkovitih telemedicinskih programa i za održavanje odgovarajuće komunikacije u medicinskoj kliničkoj praksi;

7. opisati postupak obrade i sigurnosne pohrane teksta i slikovnih medicinskih dokumenata, te načine zaštite osobnih i svih ostalih podataka (medicinskih), kao i znanstvenih i poslovnih aspekata uporabe ICT-a u medicini i telemedicini;

8. opisati na koji način telemedicina povećava kvalitetu zdravstvene zaštite u bolesnika s kroničnim bolestima i u ruralnim područjima

9. objasniti ekonomsku isplativost ulaganja u različite (napredne) telemedicinske tehnologije u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.

objasniti na koji se način tehnologije telemedicine (tehnologije e-učenja) mogu koristiti u provođenju edukacije svih strana uključenih u stvaranje telemedicinskih programa: od liječnika davaoca usluga, osoblja koji zbrinjava bolesnika i IT osoblja.

Zdravstvena skrb predstavlja jednu od  osnovica svakog civiliziranog društva. Uspostavlja se kroz postojeću mrežnu osnovicu medicinskih institucija primarne, sekundarne i tercijarne skrbi. Kvaliteta postojećeg zdravstvenog sustava, između ostalog, ovisi o dostupnosti zdravstvene skrbi u ruralnim područjima, gdje “udaljenost odvaja” bolesnika od modernih medicinskih centara i dodatno ih onemogućava u konzumiranju zdravstvene skrbi. Uporabom modernih telemedicinskih sustava, liječnici na zemljopisno udaljenim lokalitetima, ili unutar same lokacije, mogu direktno komunicirati sa bolesnicima, što im omogućuje da pružaju/dijele medicinske savjete/upute u bilo kojem obliku.

Stoga želimo utvrditi sljedeće bitne postavke za razvoj i razumijevanje moderne telemedicine: a) EU-CPME (Standing Committee of European Doctors) osnovne postavke i pravne smjernice za razvoj i primjenu telemedicine, b) primjena metodološkog pristupa u evaluaciji telemedicinskih programa i njihove učinkovitosti  c) problemi normizacije i evaluacija telemedicinskih  aplikacija, d) primjena telemedicinskih tehnologija u online bazama podataka, e) izgradnja web sjedišta za e-obrazovanje u medicini, f) telemedicinska nastava: nacionalni interaktivni centar medicinskog obrazovanja, g) uloga telemedicine u javnom zdravstvu, h) smjernice strateškog planiranja razvoja e-zdravstva, i) primjeri poslovne inteligencije u telemedicini uporabom IT simulacijskih scenarija (demonstracija/vježbe), j) učinkovitost i efikasnost uvođenja telemedicine bazirano na dokazima i primjeri ekonomske opravdanosti i isplativosti ulaganja u telemedicinu, k) poslovni i znanstveni aspekti ICTa u medicini i telemedicini, kao i prikaz l) primjene moderne telemedicine u hrvatskoj i svjetskoj kliničkoj praksi 21. stoljeća: telekardiologija, teledermatologija, računalno (tele)prijeoperacijsko planiranje u ortopediji, telekirurgija s 3D-računalnom potporom (prijeoperacijsko planiranje, simulacije operacija, intraoperacijsko vođenje, poslijeoperacijska analiza, tele-3D-virtualna endoskopija i tele-virtualna kirurgija), m) prikaz aplikacijskog programa „Neuronet“ u teleneurologiji, n) telemedicina kao dijagnostički alat u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, o) primjer telemedicinskog projekta KBC Osijek/Tele-3D-VE. Tijekom provođenja praktičnih vježbi, svaki će student raditi samostalno na računalu (sva računala umrežena i spojena na Internet).

• Knjiga, "Telemedicina u Hrvatskoj" (ur. Klapan Ivica, Čikeš Ivo). Zagreb, ISBN 953-98509-2-4: Medika, 2001.
• Knjiga, "Telemedicine" (engleski jezik; ur. Klapan I, Čikeš I), ISBN 978-953-95168-0-0: Telemedicine Association Zagreb, 2005.
• Knjiga,“Remote Cardiology Consultations Using Advanced Medical Technology  – Applications For NATO Operations”, (ed. Klapan Ivica, Poropatich Ronald), Zagreb, NATO Science Series, ISSN: 1566-7693, ISBN 1-58603-657-2, Amsterdam*Berlin*Oxford*Tokyo*Washington, DC, 2006
• Kern J, Petrovecki M, ur. Medicinska informatika. Medicinska naklada: Zagreb; 2009.
• Knjiga „Atlas of the Telemedicine History“. (ed. Dumanskyy Yu.V., Vladzymyrskyy A., Lobas V.M., Lievens F.), 63-64, 2013. Publishing house „Knowledge“, 2013.

Predavanja, seminari, tele-video-konferencije, praktične vježbe

Pismeni ispit / test (koncepcija testa/najmanje 3 pitanja po satu nastave)